Register Now

Login

Lost Password

Lost your password? Please enter your email address. You will receive a link and will create a new password via email.

Login

Register Now

Registracijom na PitajLekara.rs postajete član naše zajednice koja kao ideju ima pružanje odgovora na razna medicniska pitanja od strane stručnih lica. Pozivamo Vas da sa nama podelite Vaša iskustva ali i da dobijete odgovore na sve medicniske nedoumice.

Kako se pripremiti za carski rez?

Kako se pripremiti za carski rez?

Trudnoća traje 280 dana, odnosno 40 nedelja ili punih 9 meseci, računajući od prvog dana poslednje menstruacije. Bebe koje se rode između 36. i 40. nedelje smatraju se ročnim bebama. Ukoliko novorođenče rodi pre 36. nedelje, beba se smatra prevremeno rođenom. Trudnoća se može završiti prirodnim putem ili veštački tj. operativno carskim rezom. Procenjuje se da se u Srbiji više od jedne trećine beba rodi carskim rezom.

Prirodni porođaj

Prirodni porođaj u Srbiji se obavlja u porodilištu. On podrazumeva vaginalno rođenje bebe bez dodatnih medikamenata. Postoji praksa da se često dodaju neophodni lekovi koji podstiču otvaranje i kontrakcije i ubrzavaju proces porođaja. Porođaj ima tri porođajna doba: prvo, drugo i treće. Prva faza porođaja je najduža. Kod prvorotke ova faza može potrajati 12 do 19 sati, dok je kod mama koje su već rađale kraća, oko 14 sati.  Kontrakcije u ovoj fazi pomažu bebi da se spušta u karlicu i porođajni kanal. Prva faza se završava kada je grlić otvoren oko 10cm. U ranoj fazi preporučuje se da trudnica što duže ostane kod kuće, da bi se pospešila proizvodnja oksitocina (hormona koji ubrzava porođaj). Oksitocin se može prirodno podstaći opuštanjem, uživanjem, boravkom sa bliskim osobama.

U aktivnoj fazi porođaja trudnica oseća pritisak u donjem delu leđa, kao i bol u nogama i ima nagon da se napne. Dolazi do pucanja vodenjaka. U slučaju da kontrakcije nisu dovoljno učestale ili jake, moguće je ubrzati porođaj bilo da babica mehanički probija vodenjak i kroz infuziju trudnica prima hormon oksitocin. Čim se primeni indukcija, radi se CTG snimanje kako bi se  pratilo stanje ploda, kao i jačina kontrakcija. U prelaznoj fazi trudnica može osećati veoma velik pritisak u donjim leđima.

U drugom porođajnom dobu grlić je potpuno otvoren i spreman za porođaj.  Možda će se ukazati potreba za epiziotiomijom – hirurški rez koji će sprečiti cepanje međice. Ovaj deo porođaja je težak. Mogu pomoći tehnike disanja, podrška, prisustvo partnera ili bliske osobe. Kada je bebina glava gotovo spremna da izađe, trudnica može imati osećaj pečenja u predelu međice. Čim bebina glava izađe, potrebno je još svega nekoliko napinjanja da beba u potpunosti izađe. Kada se beba rodi, dolazi do prvog udaha i počinje samostalno da diše i plače. U trećoj fazi porođaja izbacuje se posteljica.

Carski rez

Carski rez može biti planirani ili hitan. Indikacije za carski rez kada beba prednjači karlicom, stopalima, ramenom ili je postavljena bočno, višestruke trudnoće (blizanci, trojke), problem sa posteljicom, zdravstveni problemi majke (bolesti srca, mozga, aktivna infekcije genitalnog herpesa HIV -a ili HPV -a u vreme porođaja), mehanička opstrukcija, makrozomije (velika beba u kombinaciji sa malom karlicom), prethodni carski rez.

Razlozi za hitan carski rez su  nenapredovanje porođaja – grlić materice se ne otvara dovoljno uprkos kontrakcijama ili su kontrakcije suviše slabe, zastoj u ekspulziji, beba je riziku – lekar je zabrinut zbog promena u otkucaju srca bebe, prolaps pupčane vrpce – ukoliko pupčanik prođe kroz kanal ispred bebe, obilno krvarenje koje može ugroziti majku.

Šta predstavlja carski rez?

Carski rez je hirurška intervencija kod koje se otvara trbušna šupljina i traje oko 45 minuta. Za porođaj carskim rezom potrebno je da trudnica ima svu potrebnu dokumentaciju ( krvna grupa i Rh faktor itd.) i laboratorijsku pripremu. Trudnicu pregleda anesteziolog koji donosi odluku o vrsti anestezije. Većina ginekologa radi horizontalni rez na koži (tzv. bikini rez).  Na materici se pravi poprečni niski rez, prokidaju plodovi ovojci i vadi dete, koje se predaje babici i pedijatru ili neonatologu. Kada se novorođenče rodi dobija ocenu na rođenju, sledi somatometrijsko merenje, pregled pedijatra. Ako je sve prošlo kako treba po rođenju beba će se posle vaginalnog porođaja dati u naručje majke kako bi se ostvario kontakt kože-na-kožu i prvi podoj.

Prirodni porođaj, tj. prolazak kroz porođajni kanal i kontakt koža na kožu imaju veze sa mikrobima kojima je beba prirodno izložena. U našem organizmu živi više od 500 vrsta različitih mikroorganizama, virusa, bakterija i gljivica koji predstavljaju crevnu mikrobiotu. Crevna mikrobiota modulira naš imunski odgovor i deluje blagotvorno na naš organizam. Narušen mikrobiom je povezan sa bolestima kao što su alergije, celijakija, gojaznost, upalne bolesti creva, Parkinsonova bolest, pa čak i sa depresijom i autizmom.

Studija Instituta Velkom Sanger, Londonskog univerzitetskog koledža i Univerziteta u Birmingemu otkrila je kako se mikrobiom formira kod beba nakon što napuste sterilnu matericu majke. Tokom istraživanja, redovno su uzimani uzorci stolice iz pelena gotovo 600 beba tokom prvog meseca života, a od nekih su uzimani i tokom cele prve godine. Primećeno je odsustvo bifidobakterija i potpuno nestajanje bakterija roda Bacteroides. Escherichia coli, koja je inače najbrojniji predstavnik Enterobacteriaceae, kod novorođenčadi rođenih carskim rezom je u padu.

Njeno mestu u digestivnom traktu zamenjuju Klebsiella, Citrobacter, Enterobacter, Pseudomonas, Haemophilus i Campylobacter, koje se nalaze u porođajnoj sali. Takođe, gram pozitivna patogena bakterija Clostridium difficile se češće sreće u analizi stolice beba rođenih carskim rezom, u odnosu na novorođenčad koja su došla na svet prirodnim porođajem. Nakon vaginalnog rođenja, bebin intestinalni trakt nastanjuju mikroorganizmi majčine vagine, kože majke, lekara i babica. Sastav crevne flore novorođenčeta je nestabilan, sve do druge ili treće godine života. Rezultati novijih studija o sastavu crevne mikrobiote u novorođenčadi u zavisnosti od načina porođaja sugerišu da se kod novorođenčadi koja su rođena carskim rezom već od prvog dana života trebaju dati probiotski preparati. Ona ovakvim načinom rađanja (koji je u poslednje vreme sve češći), uskraćena za to da im mikroflora majčinih porođajnih puteva „postavi“ zdrav  temelj crevne mikroflore. Sličan pristup može se, svakako, primeniti i kod odojčadi koja nisu na prirodnoj ishrani.

Oporavak posle carskog reza

Oporavak posle carskog reza duži i zahtevniji. Oba porođaja su dobra za bebu ako je ona rođena bez preterane muke, komplikacija i problema. Ipak smatra se da su bebe rođene carskim rezom u malo većem riziku od razvoja ekcema ili alergija, ali i da imaju manjih poteškoća sa disanjem. Međutim to nije uvek slučaj i dojenje smanjuje rizike od mogućih alergija, ali i pomaže lakšu adaptaciju bebe na spoljni svet. Nakon operacije, porodilja može očekivati blagu vrtoglavicu ili mučninu, bolove. Oticanje i bol u dojkama do sedmog dana posle porođaja.

Grudi proizvode kolostrum, prvo mleko, supstancu bogatu hranljivim materijama koja pomaže jačanju imunološkog sistema vaše bebe. Isključivo dojenje smanjuje rizik od pojave ekcema i alergija, i dodatno gradi imuni sistem deteta. Dojenjem dece do 24. meseca, korišćenje probiotika, ishrana bogata vlaknima, korišćenje antibiotika samo kada su oni potrebni i prepisani od strane lekara, može pomoći da se crevna flora uravnoteži i da se uspostavi toliko potrebna simbioza.

 

 

 

 

 

 

 

Leave a reply