Register Now

Login

Lost Password

Lost your password? Please enter your email address. You will receive a link and will create a new password via email.

Login

Register Now

Registracijom na PitajLekara.rs postajete član naše zajednice koja kao ideju ima pružanje odgovora na razna medicniska pitanja od strane stručnih lica. Pozivamo Vas da sa nama podelite Vaša iskustva ali i da dobijete odgovore na sve medicniske nedoumice.

Bakterijski infektivni prolivi

Bakterijski infektivni prolivi

Akutne prolive, naročito kod male dece, najčešće izazivaju virusi. Ali visoke temperature tokom letnjih meseci omogućavaju brže razmnožavanje bakterija koje uzrokuju proliv, zbog čega su u toplim mesecima bakterijski prolivi češći.

Sa dolaskom proleća i dužih dana menja se i naš način provođenja slobodnog vremena. Duže smo u prirodi i češće jedemo napolju. Međutim, sezona boravka u prirodi pored svega lepog donosi i neke rizike i opasnosti. Meso koje pripremamo često je termički lošije obrađeno, hranu čuvamo izvan frižidera, a sve to omogućava razvoj bakterija koje uzrokuju infektivni proliv.

Tri najčešća bakterijska uzročnika proliva su salmonele, kampilobakteri i Escherichia coli.

Gde se skrivaju salmonele?

Za nastanak tegoba kod infekcija izazvanih salmonelama u telo treba uneti relativno veliki broj bakterija, a to znači da se salmonelama većinom inficiramo konzumacijom zaražene hrane. Živina izlučuje salmonele preko izmeta, stoga se salmonele često nalaze na ljusci jajeta. Salmonele isto tako mogu biti u belancetu i žumancetu. Ocenjuje se da je salmonelama zaraženo čak 50–60% pilećeg mesa. Možemo se takođe zaraziti kada jedemo sirova jaja ili proizvode u kojima su sirova jaja (majonez, kreme, puding i sladoled) i termički nepravilno obrađeno pileće meso. Salmonele se sa radnih površina na kojima smo obrađivali pileće meso mogu preneti na voće i povrće koje kasnije obrađujemo na njima. Salmonele se na voće i povrće takođe mogu preneti đubrivima zagađenim ljudskim ili životinjskim izmetom koji sadrži salmonele. Salmonele mogu takođe preneti kućni ljubimci kao što su kornjače, iguane, glodari i ptice, a njima se inficiraju pre svega mala deca koja su sa ljubimcima u bliskom kontaktu. Infekcije salmonelama česte su i prilikom prodora kanalizacije u vodovodni sistem.


Kampilobakterije su drugi najčešći uzročnik infektivnih proliva.

Po epidemiološkim karakteristikama infekcije izazvane kampilobakterima prilično su slične salmonelozama i takođe spadaju u zoonoze, što znači da se isto tako mogu preneti preko životinja. U poslednjih nekoliko godina infekcije izazvane kampilobakterijama su na drugom mestu po učestalosti bakterijskih uzročnika infektivnih proliva, odmah posle salmonela. Infekcije salmonelama i kampilobakterijama češće su u letnjim mesecima, kad im više temperature omogućavaju i brže razmnožavanje.


Escherichia coli
 – veoma rasprostranjena bakterija

Sojevi Escherichie coli rasprostranjeni su širom sveta. Tom bakterijom najčešće se možemo zaraziti putem zaražene hrane i vode. Moguć je takođe i direktan prenos sa zaražene osobe na zdravu. Važni prenosioci su muve i drugi insekti.


Kako postupati pri pojavi infektivnog proliva?

Akutni bakterijski proliv po pravilu prolazi za 3 do 7 dana i bez posebnog lečenja. Važno je pobrinuti se za dovoljan unos tečnosti kako ne bismo dehidrirali. Dehidracija je mnogo češća kod odojčadi i male dece, starijih osoba i onih koji imaju neke teže osnovne bolesti. Za vreme akutnog proliva savetujemo blagu izmenu režima ishrane. Ne preporučuje se mleko, osim dojenja. Pacijenti moraju jesti hranu koja sadrži dovoljno kalorija, a sa druge strane ne ubrzava rad creva i nije teško svarljiva. Savetuje se da pacijenti jedu kuvane namirnice koje sadrže skrob (krompir, testenina) i žitarice (pirinač, pšenica, ovas). Primereni su i kuvano povrće, supe od povrća, banane, jogurti, krekeri i sl.

U mnogobrojnim ispitivanjima koja su vršena prethodnih godina u kojima je proučavan uticaj probiotskih kultura na tok akutnog proliva utvrđeno je da probiotski preparati značajno skraćuju trajanje proliva i smanjuju ukupan broj pražnjenja creva. Primena probiotskih preparata u isto vreme bila je dokazano sigurna i nije bila povezana sa neželjenim dejstvima.

U svakom slučaju, najbolja je preventiva. Proliv se može sprečiti pridržavanjem pravila za pripremu hrane. Važno je redovno i temeljno prati ruke i brinuti se o upotrebi čiste vode za piće.

Nadoknađivanje tečnosti I primena probiotskih preparata kod proliva je takođe izuzetno važno.

Leave a reply