
Nervozno crevo-zašto je teško postaviti dijagnozu?
Donošenje konačne dijagnoze-nervozno crevo, zaista nije ni malo lako. Često mozemo čuti izjave:
„…ma to su samo gasovi, ništa strašno, proći će…“
„…nervozan si, pa su i tvoja creva, proći će kad se smiriš…“
Da li prepoznajete ovakve rečenice? Da li su ovo odgovori ako ste se glasno požalili na nadutost, grčeve i bolove u stomaku, prisustvo gasova…? Ima istine u njima – da to jesu gasovi, da tvoja creva su nervozna. Međutim, malo je istine u tome da to nikada nije strašno i da će proći. Nadutost i gasovi mogu biti simptomi ozbiljnijeg problema – sindroma nervoznog creva.
Statistika
Sindrom nervoznog creva (IBS) je najveći razlog odlaska kod gastroenterologa, o čemu svedoči statistika. Vrlo često se u narodu i moze čuti samo izraz nervozno crevo. Trećina do polovine (33-50%) gastroenteroloških pacijenata ima IBS simptomatologiju i čak 10-15% ukupne populacije ima ove tegobe. 2-3 puta se češće javlja kod žena i kod 50% pacijenata tegobe počinju pre 35. godine života.
Međutim dijagnoza IBS se često previdi jer se malo o njoj razmišlja, nepoznanica je za pacijente i za njeno postavljanje, često nema dovoljno vremena pri pregledu pacijenata. Rezultat toga je da je dijagnoza IBS postavljena u samo 20% slučajeva.
Koji su najčešći simptomi?
Sindrom nervoznog creva je skup simptoma koji su odraz funkcionalnih, a ne organskih poremećaja koji zahvata celokupan digestivni trakt. Iako je uzrok nepoznat, smatra se da predstavlja poremećaj u funkciji autonomnog i enteričnog nervnog sistema i zapravo je rezultat kompleksne interakcije mozak-crevo. Simptomi IBS su brojni, najčešće (59%) se javlja povećana produkcija gasova, zatim digestivni bol, nadutost i grčevi, a mogu se javiti i osećaj lošeg varenja, opstipacija kao i dijareja.
Lečenje
Lečenje sindroma nervoznog creva zavisi od dominantnog simptoma. Određuje ga lekar vodeći pritom računa i o eventualnoj pojavi alarmantnih simptoma (krv u stolici, anemija, nagli gubitak težine, porodična anamneza, pacijent sa novonastalim simptomima stariji od 50 godina). Lečenje se prvenstveno odnosi na promenu životnih navika, higijensko-dijetetski režim i medikamentozno lečenje.
Medikamentoznu terapiju IBS-a čine brojni lekovi i dijetetski suplementi (antidijarojici, spazmolitici, krminativi, probiotici, laksativi, prokinetici, biljni lekovi). Po svetskim preporukama, u terapiji IBS pomaže Lactobacillus plantarum 299v, koji se koristi za ublažavanje svih simptoma nervoznog creva- nadutost, gasovi, grčevi i bol u stomaku.
Leave a reply
You must login or register to add a new comment .