Register Now

Login

Lost Password

Lost your password? Please enter your email address. You will receive a link and will create a new password via email.

Login

Register Now

Registracijom na PitajLekara.rs postajete član naše zajednice koja kao ideju ima pružanje odgovora na razna medicniska pitanja od strane stručnih lica. Pozivamo Vas da sa nama podelite Vaša iskustva ali i da dobijete odgovore na sve medicniske nedoumice.

Antioksidanti – zašto su važni?

Antioksidanti – zašto su važni?

Antioksidanti nas čuvaju od slobodnih radikala. Kada pričamo o njima, uglavnom spominjemo u kojoj hrani se nalaze, ali ne i šta oni tačno rade u našem telu i zašto su toliko važni za naše celokupno zdravlje.

Da li to onda znači da su slobodni radikali štetni?

Naše telo normalno proizvodi slobodne radikale. I ono po čemu su oni karakteristični jeste da sadrže kiseonik, učestvuju u pocesima oksidacije i imaju neparan broj elektrona. Naše imune ćelije koriste slobodne radikale u borbi protiv patogena. Upravo zbog toga, oni treba da budu prisutni u našem telu, ali u određenom broju. Tačnije, njihov broj mora da bude u ravnoteži sa količinom antioksidanata.

Kada postoji ravnoteža, antioksidanti, koji imaju višak elektrona, „pozajme“ nedostajući elektron slobodnim radikalima i stabilizuju ih. Međutim, kada antioksidanata nema dovoljno u telu, ravnoteža se naruši, slobodni radikali su u višku. Tada oni ne mogu da budu stabilizovani antioksidantima.

Tada nastaje oksidativni stres

Zamislite da je jedan lep paradajz naša ćelija kada su slobodni radikali i antioksidanti u ravnoteži. Kako se ta ravnoteža menja, i lagano raste broj slobodnih radikala, naš lepi paradajz počinje polako da truli, dok ne istruli u potpunosti. Odnosno, ako se prebacimo na ćelije, dok ćelija ne umre.

U toj situaciji količina slobodnih radikala je do te mere uvećana, da oni počinju da napadaju masno tkivo, proteine u našim ćelijama, i nasledni materijal, odnosno DNK.

Što rezultuje nastankom bolesti modernog doba: šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska, srčanih bolesti, ateroskleroze, neurodegenerativnih bolesti, poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, starenja ćelija i nastanka određenih tipova karcinoma.

Okidači za nastanak oksidativnog stresa, mogu da budu razni: zagađenje vazduha, cigarete i alkohol, nedovoljno fizičke aktivnosti, ali i neadekvatna ishrana i suplementacija.

Šta je to što svako od nas može da uradi da smanji količinu slobodnih radikala?

Odgovor je jednostavan: da poveća količinu antioksidanata u našem telu, sinergijom adekvatne ishrane, i suplementacije. Uravnotežena, zdrava ishrana je preduslov zdravlja. Nažalost, živimo u vremenu kada ne uspevamo, hranom da unesemo sve ono što nam je potrebno. Zato je u današnje vreme, kombinacija suplementacije i adekvatne hrane najbolji način da se zaštitimo od oksidativnog stresa i svih bolesti do kojih on dovodi.

Jedan od najmoćnijih antioksidanata je vitamin C. Ali u adekvatnoj dozi, a to je doza do 1000 mg dnevno. Još bolji izbor je vitamin C obogaćen ekstraktom ploda acerola, gde je antioksidativno dejstvo dodatno pojačano. Pored vitamina C, neophodni su i minerali, selen i cink.

Selen učestvuju u metaboličkim reakcijama u jetri, i neophodan je za adekvatnu funkciju antioksidativnih enzima u jetri, dok je cink prisutan u preko 300 enzimskih reakcija u organizmu. Pored toga što učestvuju u enzimskim reakcijama, selen i cink imaju protektivno i reparativno dejstvo.

Oni popravljaju defekte na nivou naslednog materijala DNK, nastale usled oksidativnog stresa, i imaju protektivno dejstvo u nastanku određenih oblika karcinoma. Sve više studija usmerava svoja ispitivanja upravo ka uticaju suplementacije selenom i cinkom u odbrani od oksidativnog stresa i njihovom anti-kancerogenom delovanju.

Leave a reply